pH u slini

Uvod

PH vrijednost mjeri koliko je kisela ili bazična tekućina ili tvar. PH 7 naziva se neutralnom tvari. Vrijednosti ispod 7 su kisele tekućine, a vrijednosti iznad 7 su osnovne tekućine. Budući da se slina sastoji od različitih sastojaka i proizvode ih različite žlijezde, njezina pH vrijednost može varirati ovisno o sastavu.

Koliki je normalan pH u slini?

Slina u našim ustima sastoji se od preko 99% vode, a stvaraju je razne slinovnice u području grla i usta. To između ostalog uključuje parotidna žlijezda (Parotidna žlijezda), podjezična žlijezda (Podjezična žlijezda) i submaksilarne žlijezde (Submandibularna žlijezda). Svaka od ovih žlijezda otvara se u usta s jednim ili više kanala. Proizvode slinu koja je važna za navlaženje naše hrane kako bismo je bolje progutali. U tu svrhu, slina sadrži mucine, a postoje i probavni enzimi poput alfa-amilaze. Počinje probavljati ugljikohidrate u ustima. lizozim je baktericid iz sline koji se izravno bori protiv bakterija u usnoj šupljini. Druga komponenta sline je bikarbonat. Stvara malo alkalno okruženje, tako je to alfa-amilaze posebno aktivna i caklina zuba je zaštićena. Normalno, slina ima pH vrijednost koja je relativno neutralna (varira između 6,5 i 7,2, ovisno o izlučivanju sline).

Mijenja li se pH vrijednost u slini tijekom dana?

Budući da na pH sline utječe unos hrane, nije ni čudo što tijekom dana varira. Ovako je jutro prije doručka, jer duže vrijeme niste jeli. Nakon svakog obroka iznenada se stvara više sline i ona postaje alkalnija. Ako se protok sline ponovo isključi nakon obroka, a nova slina zamijeni staru, pH vrijednost ponovno opada.

Danas općenito teže jemo kiselu hranu (npr. Kroz voćne sokove ili slično), tako da je prednost što osnovna slina može uravnotežiti vrijednost pH u ustima. Pored toga, fluktuacija pH ovisi o tome što obrok sadrži. Dijeta bogata ugljikohidratima (posebno šećer) vjerojatnije će dovesti do kiselog okruženja u ustima nego dijeta bogata proteinima. Tako uzrokuje veće fluktuacije tijekom dana.

Što povećava pH?

PH vrijednost u slini odražava acidobaznu ravnotežu u cijelom tijelu. Ako je pH vrijednost previsoka, to ukazuje na alkalni metabolizam. Zatim se govori o takozvanoj alkalozi. To može biti uzrokovano metaboličkim (tj. Metabolizmom) ili respiratornim (tj. Disanjem). Metabolička alkaloza nastaje kada često povraćate. Jer tada tijelo gubi velike količine želučane kiseline. To znači da u tijelu ima više baza i pH vrijednost raste. Ovo kronično povraćanje može npr. javljaju se tijekom bulimije. Ostali uzroci metaboličke alkaloze mogu uključivati ​​navodnjavanje želuca, terapiju diuretikom (vodene tablete) ili a hipoalbuminemiju (premalo albumina u krvi) s zatajenjem jetre ili drugim bolestima.

Respiratorna alkaloza uzrokovana je hiperventilacijom. Ubrzano disanje uzrokuje da tijelo oslobađa više CO2. Budući da CO2 djeluje kao kiselina u krvi, njegova odsutnost dovodi do alkalnog metabolizma. Uzroci smanjenog tlaka CO2 u krvi mogu biti i: nadmorska visina, plućna fibroza, restriktivne bolesti pluća i određene srčane mane.

Koje su dugoročne posljedice pH previsokog?

Visoka aktivnost pljuvačnih žlijezda popraćena je povećanom pH vrijednosti sline. To može npr. nastaju kada neko stalno guta hranu. Tada pljuvačne žlijezde postaju aktivnije i brže i više stvaraju više sline, tako da pH raste. Obično to nije problem jer povećana aktivnost žlijezda ne traje dugo. Nešto veći pH čak štiti od propadanja zuba. Međutim, ako se pH vrijednost stalno povećava, to također može oštetiti zube. Uz to, probavni enzimi u slini ne mogu više djelovati učinkovito ako vrijednosti odstupaju previše. Drugi razlog povećanog lučenja sline može biti kronično povraćanje povezano s bulimijom. Tijelo pokušava uravnotežiti kiseli pH želučanog soka kako bi zaštitilo zube.

Što snižava pH?

Ako jedete hranu prije mjerenja pH (posebno u obliku ugljikohidrata, npr. Šećera), a usta nisu očišćena (Bakterije mogu izazvati kiselo okruženje), vrijednosti se mogu krivotvoriti u kiselinu. Međutim, pH vrijednost u tijelu može se povećati i iz drugih razloga, u kojem slučaju se govori o acidozi. To može biti i metabolički (iz metabolizma) ili respiratorni (iz disanja). Metabolička acidoza može se pojaviti kod slabo kontroliranih dijabetičara. Njihova krv sadrži više ketonskih tijela (kiselih), što se naziva ketoacidoza.

Konzumiranje alkohola i dugotrajno gladovanje (tada u krvi ima više ketonskih tijela) daljnji su uzroci. Puno sporta može u kratkom roku dovesti do laktacidoze (laktat = mliječna kiselina). Kod kronične dijareje gubi se previše bikarbonata, a pojavljuje se i acidoza.

Acidoza u hipoventilaciji je povezana s respiratornim resursima, tj. Kada se izdahne premalo CO2. To može npr. kod opstruktivnih bolesti pluća poput bronhijalne astme ili bronhitisa.

Koje su dugoročne posljedice pH preniskog?

U prehrani bogatoj ugljikohidratima, bakterije u oralnoj flori proizvode mnoge kiseline. Mogu se ugraditi u vlastite proizvode od propadanja i zajedno s njima tvore biofilm na zubima, a plaketa, Stvara se sve više kiselina koja sada demineralizira zub. Ako se bakterija liši hrane na kratko vrijeme, zub se često može regenerirati. Ako se to ne dogodi, npr. Zbog stalne potrošnje ugljikohidrata i loše oralne higijene, demineralizacija i dalje napreduje. Posljedice su rupe u zubima i propadanje zuba.

Postoji li optimalan pH?

PH vrijednost u slini trebala bi biti lagano osnovna, tj. Oko 7-8. Od pH od 6,7 započinje demineralizacija zuba, a od 5,5 napada se čak caklina zuba. Kada se konzumira šećer, pH smanjuje kiselina koju stvaraju bakterije. Ako sada imate prilično osnovnu slinu kao početnu vrijednost, pH se ne kreće tako brzo u kritično kiseli raspon i može se brže regenerirati nakon jela.

Krv ima optimalnu pH vrijednost između 7,35 i 7,45. Važno je da pH krvi bude konstantan u uskim granicama. Mnogi enzimi mogu djelovati dovoljno dobro samo u vrlo specifičnoj pH vrijednosti za održavanje metabolizma. Da bi se održala pH vrijednost između 7,35 i 7,45, u krvi postoje različiti puferski sustavi koji mogu nadoknaditi previše kiselina ili baza (fosfatni pufer, bikarbonatni pufer, hemoglobinski pufer). Ako ti puferi ne uspiju, promijenjena pH vrijednost također se odražava u slini.

Kako možete izmjeriti pH vrijednost u slini?

Ako želite izmjeriti pH vrijednost u slini, na primjer kako biste zaključili da je tijelo pretjerano kiselo, morate slijediti nekoliko pravila. PH vrijednosti sline u velikoj mjeri ovisi o tome koliko aktivno pljuvačne žlijezde oslobađaju sekrecije. Stoga bi stimulacija žlijezda (na primjer, jedenje hrane neposredno prije mjerenja) krivotvorila rezultat mjerenja. Što su aktivnije žlijezde, to je osnovnija slina. To je zbog činjenice da uz brži protok sline ima manje vremena za ponovnu apsorpciju natrijevih iona iz početno plazmo-izotonične sline u kanalima žlijezda. Zato je važno da dva sata prije mjerenja ništa ne jedete i ne pijete. Trijezna pH vrijednost sline tada se može povezati s pH vrijednosti, npr. tankog crijeva.

Da biste sami izmjerili pH vrijednost, možete kupiti pH test trake. Zatim morate navlažiti test traku s malo sline, npr. s jezika. Zatim isperite usta limunovim sokom, a zatim izmjerite pH vrijednost s novom test trakom. Za bolje rezultate ispitivanja mjerenje treba ponoviti nekoliko puta u dvije minute (bez novog ispiranja limunom).

Koliko brzo pH vrijednost raste (tj. Postaje osnovnija), pokazatelj je koliko je dobra puferica u krvi. Ako se krv dobro puferira, to može nadoknaditi odstupanje pH vrijednosti (npr. Zbog limunske kiseline). Što brže vrijednost pH ponovno poraste nakon ispiranja limunovim sokom (tj. On postane bazniji), to je bolje. Kapacitet pufera je loš ako je pH vrijednost nakon 10 minuta i dalje ispod 7,0 (treba ciljati pH od 8,0).